Zaštitno djelovanje polifenola iz crnog vina

Kina i Indija zemlje su iz kojih su potekli mnogi dokazi o ljekovitim svojstima nekog bilja, hrane ili pića. Razliku ne čine niti dokazi o blagotvornom djelovanju vina na zdravlje koje se nekada koristilo čak i kao lijek (npr.protiv mučnine) ili kao antiseptik i anestezija.
Današnji interes za konzumaciju crnog vina potekao je oddefiniranja “francuskog paradoksa”. “Francuski paradoks” temelji se na istraživanjima Renauda i de Lorgerila (1992) koji su izvijestili da je prisutna niska stopa smrtnosti od koronarne bolesti srca među Francuzima bez obzira na njihov visok unos zasićenih masti putem zrelih sireva te učestalost drugih rizičnih čimbenika poput pušenja. Ta niska stopa smrtnosti uzrokavana koronarnim bolestima prepisala se Mediteranskoj prehrani koja uključuje redovitu, ali umjerenu konzumaciju crnog vina.
Najzaslužnijima za zdravstvene učinke vina smatraju se polifenoli – skupina organskih spojeva koji imaju antioksidacijsko djelovanje. Glavne fenolne komponente crnog vina su antocijani, katehini, resveratrol, fenolne kiseline i flavonoli koje svojim antioksidacijskim svojstvima sudjeluju u zaštiti organizma od brojnih bolesti, poput kardiovaskularnih bolesti, ateroskleroze i karcinoma.
Kemijski spojevi koji imaju antioksidativna svojstva su dobri za zdravlje, jer štite stanice od oksidativnog stresa tj. od djelovanja slobodnih radikala. Slobodni radikali su vrlo reaktivna i štetna vrsta koja sadrži nespareni elektron pa zbog toga napadaju susjednu molekulu kako bi postali stabilni, no taj proces stvara još jedan slobodni radikal. Ova lančana reakcija pridonosi peroksidaciji lipida, oštećenju DNA i razgradnji proteina tijekom oksidativnog stresa. Ljudske stanice pod stalnim su utjecajem slobodnih radikala koji konstatno nanose štetu koja tijekom vremena rezultira ranim znakovima starenja ili pojavom određenih bolesti. Zato je vrlo bitno zaustaviti djelovanje slobodnih radikala, a u tome nam pomažu endogdeni i egzogeni antioksidansi. Tijelo proizvodi 11 endogenih antioksidansa, dok egzogene unosimo hranom. U kategoriju egzogenih antioksidansa, osim popularnih vitamina C, E i beta karotena, pripadaju i polifenoli iz vina. Konzumiranje oko 250 mL crvenog vina dnevno tijekom 2 mjeseca pokazalo je značajno povećanje antioksidativnog statusa i smanjenje oksidativnog stresa u cirkulaciji.
Smatralo se da je proces ateroskleroze (nakupljanje masnih tvari u arterijama poznatih kao plak) ubrzan oksidacijom LDL kolesterola tzv. “lošeg kolesterola”. Polifenoli crvenog vina mogu smanjiti osjetljivost LDL-a te tako umanjiti nastanak slobodnih radikala. Resveratrol smanjuje sintezu lipida i eikozanoida (signalne molekule), koji potpomažu upale i aterosklerozu.
Crveno vino može povećati HDL kolesterol, popularno poznat kao “dobar kolesterol”. HDL je potreban za prijenos kolesterola iz arterija i raznih drugih dijelova tijela natrag u jetru za metabolizam i / ili izlučivanje. Također, nekoliko istraživanja je pokazalo da konzumacija alkohola povećava HDL kolesterol, budući da vino sadrži 10% do 15% alkohola, dio njegovog zaštitnog učinka na kardiovaskularni sustav može biti povezan i sa sadržajem alkohola.
Iako je početni interes za crveno vino i zdravlje bio usmjeren prema kardiovaskularnim bolestima, zbog francuskog paradoksa, vino se sve više povezuje s drugim pozitivnim učincima na zdravlje poput antimutagenog I antikancerogenog djelovanja. S druge strane, dobro su poznati I negativni učinci konzumacije alkohola i zato je unos alkohola potrebno ograničiti na prepručene dnevne količine što podrazumijeva ne više od dva pića dnevno za muškarce i jedno piće dnevno za žene.