Probiotici

Prema novijoj definiciji, probiotici su kulture živih mikroorganizma koji u obliku dehidratiranih stanica ili u fermentiranim proizvodima pomažu u poboljšavanju endogene mikroflore kod ljudi i životinja (Margoles i Garcia, 2003). Prema definiciji FAO/WHO iz 2001. probiotici su živi mikroorganizmi koji uneseni u prikladnim količinama pomažu u održavanju zdravlja ljudi.
Primarna uloga probavnog sustava je razgradnja hrane na manje komponente koje potom tijelo može lakše iskoristiti kao izvor energije za normalan rast I funkcioniranje. Probavni sustav također ima bitnu ulogu u eliminaciji štetnih tvari I mikroorganizama koji su se našli u tijelu, a u tome glavnu funkciju ima mikrobna populacija gastrointestinalnog trakta. Ta mikrobna populacija je izrazito kompleksna, a sastoji se od mikrobnih vrsta koje povoljno djeluju na zdravlje domaćina, na neutralne vrste koje nemaju utjecaja te od mikroorganizama koji djeluju štetno. Nama su najzanimljivije vrste koje održavaju našu mikrofloru zdravom I koje su u najvećoj mjeri detektirane u ljudskom fecesu I u fecesu dojenčadi, a to su vrste Lactobacillus i Bifidobacterium.
Uloge probiotika su brojne, a u prvom redu to su sprječavanje rasta ili uništenje potencijalno patogenih mikroorganizama koji mogu uzrokavati infekciju, inhibiranje vezanja patogenih mikroorganizama na sluznicu crijeva te blokiranje njihovog pristupa površini sluznice crijeva. Također, probitici kompetativno koriste hranu koju patogeni mikroorganizmi mogu koristiti za svoj rast I razvoj te povećavaju kiselost probavnog trakta čime inaktiviraju enzime koje proizvode patogeni mikroorganizmi. Osim u probavnom sustavu, probiotici imaju važnu ulogu u imunosnom sustavu i to na način da su uključeni u stimulaciju urođenog imunosnog sustava domaćina. Starenjem, uporabom antibiotika, stresom I nepravilnom prehranom broj bifidobakterija u probavnom sustavu se smanjuje, dok se broj drugih bakterija uključujući I bakterije iz roda Clostridium I E. Coli se povećava. Smanjen broj dobrih bakterija uzrokuje nepravilan rad crijevne mikroflore, a to uzrokuje mnoge probleme. Prilikom razgradnje namirnice sa visokim udjelom proteina, dolazi do nastanka velike količine amonijaka koji se prenosi u krv I ukoliko ga jetra ne detoksificira, on uzrokuje mučnine, proljev, povraćanje I smanjen apetit.
S druge strane, dovoljna količina dobrih bakterija utječe I na sprječavanja rasta Candide albicanis, gljivice koja je prisutna u genitalnom I probavnom sustavu. Njen rast uzrokuje mnoge infekcije koje mogu biti neugodne pa čak I opasne. Također, može napasti I druge djelove tijela poput nosa, ustiju, ušiju, noktiju… Simptomi u probavnom sustavu se očituju kao proljev, konstipacija, abdominalna bol I drugi, u ustima I grlu može doći do nastanka bijelih mrlja, peckanja te lošeg zadaha. Kod žena je najizraženiji nastanak vaginalitisa, koji se sprječava tako da se uz antibiotike paralelno uzimaju I probiotici.
Probiotički proizvodi na tržištu su prisutni kao mliječni probiotički proizvodi, ne-mliječni probiotički proizvodi te kao farmaceutski proizvodi. Od mliječnih proizvoda najviše se konzumiraju fermentirani proizvodi poput jogurta, kefira ili kiselog mlijeka. Od nemliječnih probiotičkih proizvoda prisutna su fermentirana bezalkoholna pića na bazi žitarica (pšenica, pšenično brašno, proso, kukuruz, sijerak, slad, ječam, zob, škrob) te fermentirani sokovi od voća i povrća. Probiotički pripravci farmaceutske industrije na tržištu se nalaze u obliku prašaka, kapsula, tableta ili tekućina