Karnitin- pomoć u razgradnji masti
Karnitin nije aminokiselina u provom smislu riječi, ali se zbog svoje strukturne sličnosti s aminokiselina uglavnom ubraja u tu skupinu.
Za razliku od pravih aminokiselina koje sudjeluju u sintezi proteina, glavna uloga karnitina u tijelu je prijenos dugolančanih masnih kiselina koje se razgrađuju u mitohondriju kako bi osigurale energiju. Dakle, karnitin zapravo povećava iskorištenje masti kao glavnog izvora energije i na taj način spriječava nakupljanje masti u vitalnim organima poput srca, jetre ili u skeletnim mišićima.
Također, srce je potpuno ovisno o karnitinu budući da se 2/3 energije potrebene za rad srca dobiva izgaranjem masnoća pod nadzorom karnitina. To dokazuje i studija provedena na bolesnicima koji su pretrpjeli srčani infarkt nakon kojeg se pojavljuju različite komplikacije poput bolova u prsima, poremećaja srčanog ritma ili zastoja srca. Eksperimentalna skupina dobivala je po 2 grama karnitina dnevno tijekom 4 tjedna i njihove komplikacije smanjene su za 50 % u odnosu na standradnu terapiju lijekovima.
Uzimanje karnitina, također, može utjecati na povećanje energije i kondicije budući da pomaže u pretvorbi tjelesnih masnoća u trenutno raspoloživo gorivo, a usput povećava razinu enzima koji su zaduženi za razgradnju šećera, škroba i drugih ugljikohidrata. Tako su maratonci koji su koristili 2 g karnitina na dan povećali svoju učinkovitost za 6 %, što je u nekim slučajevima dovoljno za pobjedu. Kod aktivnih ili rekreativnih sportaša može smanjiti i nakupljanje mliječne kiseline u mišićima čime se smanjuje bol i žarenje u mišićima nakon tjelovježbe.
Karnitin može spriječiti i mišićnu atrofiju uzrokovanu lijekovima koji se koriste kod teških degenerativnih bolesti poput karcinoma ili AIDS-a. Takvi lijekovi prekomjerno troše karnitin pa ga je potrebno dodatno unositi.
Lipidni profil mnogih dijabetičara je nepravilan tj. povišena je razina triglicerida i LDL-a, a smanjena je razina HDL-a. Karnitin pomaže u ispravljanju tih nepravilnosti te u smanjenju oksidativnog stresa uzrokovanog dijabetesom i mnogim drugim stanjima. Također, povećava učinkovitost antioksidanasa poput vitamina C i E.
Istina je da naše tijelo samostalno proizvodi karnitin i to iz L-lizina i L-metionina, ali ta količina rijetko zadovoljava optimalne tjelesne potrebe. Hranom dnevno unosimo 30-50 mg karnitina i to uglavnom iz crvenog mesa. Možemo ga naći i u piletini, ribi, jajima i mlijeku, ali u manjim količinama. Općenito, prehrana bogata bjelančevinama i mastina potiće izlučivanje karnitina. Kako bi se nadoknadio tjelesni manjak preporuča se konzumacija 500-1000 mg karnitina čime će se zadovoljiti osnovne preventivne potrebe, s time da se muškarcima preporuča veća doza nego ženama zbog veće mišićne mase. Ako Vam je cilj izgubiti koji kilogram viška, 1.5-2 g karnitina uz obaveznu tjelesnu aktivnost može Vam pomoći u tome. Oprezne trebaju biti osobe s oslabljenom funkcijom štitnjače.
